Zakonom o osnovnoj školi u Srednjobosanskom kantonu („S.novine SBK“ broj:11/01) utvrđeno je da redovna osnovna škola treba da broji minimalno 16 odjeljenja, kako bi bila samostalni pravni subjekt. Zbog podjeljenosti obarazovanja po NPiP i zbog iseljavanja stanovništva, više od 1/3 (jedne trećine) škola na području Srednjobosanskog kantona ne zadovoljava ovaj zakonski uvjet, te je samim tim u formalno-pravnom smislu u pitanju legalitet tih škola. Takve škole bi trebalo integrisati sa drugim školama u neposrednoj blizini, kako bi zadovoljile zakonski okvir, te time izvršila racionalizacija.
Pedagoškim standardima za osnovne škole u Srednjobosanskom kantonu („Sl.novine SBK“ broj:8/05), utvrđen je broj odjeljenja u redovnoj osnovnoj školi kako slijedi:
- Redovno odjeljenje: 19 (minimalno) 28 (optimalno) 38 (maksimalno)
- Kombinovano odjeljenje sa 2 razreda: 12 ( minimalno) 22 (optimalno) 30 (maksimalno)
- Kombinovano odjeljenje od 3 razreda: 10 (minimalno) 18 (optimalno) 26 (maksimalno)
- Kombinovano odjeljenje od 4 razreda: 8 (minimalno) 12 (optimalno) 18 (maksimalno)
Odjeljenje sa inkluzijom:
- 1 učenik : 19 (min.) 25 (op.) 29 (max.)
- 2 učenika: 18(min.) 24 (op.) 28 (max.)
- 3 učenika: 17 (min.) 23 (op.) 27 (max.)
Pedagoškim standardima za osnovne škole („Sl.novine SBK“ broj:8/05) utvrđene su obaveze natavnika u okviru 40 satne radne sednice:
Poslovi nastavnog osoblja su svrstani u 3 grupe:
- Sati po osnovu nastavne norme
- Sati redovne nastave u normi
- za razrednu nastavu jedno odjeljenje odgovara jednoj normi
- B/H/S jezik__________________________________________________________18 sati
- Strani jezik, matematika _______________________________________________19 sati
- Fizika, hemija i biologija________________________________________________20 sati
- Historija, geografija, muzička kultura, likovna kultura, TZO, informatika i tehnički odgoj______________________________________________________________21 sat
- Kultura življenja, demokratija i vjeronauka________________________________22 sata
- Sati na osnovu pripreme za nastavu
- B/H/S jezik__________________________________________________________9 sati
- Strani jezik i matematika_______________________________________________9,5 sati
- Fizika, hemija i biologija_______________________________________________10 sati
- Historija, geografija, muzička kultura, likovna kultura, TZO, informatika i tehnički odgoj_____________________________________________________________10,5 sati
- Kultura življenja, demokratija i vjeronauka________________________________9 sati
- Sati po osnovu složenosti predmeta ( pismene vježbe, pismene zadaća, laboratorijske vježbe, grafički radovi, kontrolni radovi (utvrđeni kao obavezni dio NPiP)
- B/H/S jezik_________________________________________________________4,5 sati
- Strani jezik i matematika______________________________________________4 sata
- Fizika, hemija i biologija_______________________________________________1, 5 sati
- Historija, geografija, muzička kultura, likovna kultura, TZO, informatika i tehnički odgoj______________________________________________________________ 0,5 sati
- Kultura življenja, demokratija, vjeronauka_________________________________0,5 sati
- Ostali oblici odgojno obrazovnog rada ( sati izvođenja + sati pripreme= ukupno sati)
- Čas odjeljenske zajednice_________________________ 1+0,5 =1,5 sati
- Čas odjeljenske zajednice sa inkluzijom______________ 1+1=2 sata
- Dopunska nastava_______________________________ 1+0,5 =1,5 satii
- Dodatna nastava/priprema za takmičenje ____________1+1 =2 sata
- Sekcija________________________________________ 1+0,5 =1,5 sati
- Fakultativna nastava_____________________________ 1+0,5 =1,5 sati
- Nove metodologije u nastavi______________________ 1+1 =2 sata
- Izborna nastava________________________________ 1+1 =2 sata
- Ostali poslovi i zadaci
- Stučno usavršavanje_____________________________________________________1 sat
- Rad u stručnim organima i tijelim škole______________________________________1 sat
- Rad na pedagoškoj dokumentaciji__________________________________________1 sat
- Saradnja sa pedagogom,bibliotekarom, roditeljima____________________________1 sat
- Saradnja sa lokalnom zajednicom__________________________________________1 sat
- Takmičenja na kantonalnom i višem nivou___________________________________1 sat
- Dežurstvo_____________________________________________________________1 sat
- Poslovi po nalogu direktora_______________________________________________1 sat
Svi nastavnici koji imaju punu propisanu normu imaju sljedeću raspodjelu sati kao slijedi:
- Sati po osnovu nastavne norme
- Redovna nastava+pripreme+ složenost predmeta 31,5 sati (79%)
Za predmete: B/H/S jezik, strani jezik, matematika, fizika, hemija, biologija, kultura življenja, demokratija i vjeronauka
- Redovna nastava+ pripreme+ složenost predmeta 32 sata (80%)
Za sljedeće predmete: historija, geografija, muzička kultura, likovna kultura,TZO, informatika i tehnički odgoj
- Ostali oblici odgojno-obrazovanog rada+ostali poslovi
- 8, 5 sati (22%) za nastavnike koji predaju sljedeće predmete: B/H/S jezik, strani jezik, matematika, fizika, hemija, biologija, kultura življenja, dekomkratija i vjeronauka
- 8 sati (20%) za nastavnike koji predaju sljedeće predmete: historija, geografija, muzička kultura, likovna kultura, TZO, informatika i tehnički odgoj
Kolektivnim ugovorom za osnovne škole („Sl. novine SBK“ broj:11/25) utvrđeno je sljedeće:
- Sindikalni povjerenik u škili ima pravo 4 sata i to (2 nastavna sata+1 sat pripreme+ 1 sat ostalih poslova)
- Predsjednik sindikata na nivou Srednjobosanskog kantona ima pravo na 13 sati i to ( 6 nastavnih sati+3 sata pripreme+ 4 sata ostalih poslova)
Napomena:
Ovi sati ulaze u nastavnu normu i iskazuju se u 40 satnoj radnoj sedmici kao i ostali sati nastave odnosno ostali poslovi.
Ukoliko sindikalni povjerenik sa ovim satima prelazi nastavnu normu onda se taj višak sati dodjeljuje drugom nastavniku u preraspodjeli poslova kome nedostaje ili se saspisuje konkurs za taj broj sati.
Ukoliko se ti sati nemaju kome dodjeliti u preraspodjeli ili po raspisanom konkursu, onda se isti dodjeljuju sindikalnom povjereniku i iskazuju kao prekovremeni sati.
Ovi sati se ne mogu ničim uslovljavati nego dodjeliti u skladu sa kolektivnim ugovorom.
U skladu sa članom 11 stav 4 Kolektivnog ugovora za osnovne škole, svi sati koji prelaze 40 u 40-satnoj radnoj sedmici se iskazuju kao prekovremeni sati.
U članu 10 stav 4 Kolektivnog ugovora utvrđeno je da se prilikom kreiranja 40 satne rade sedmice sati redovne nastave propisani Pedagoškim standardima ne mogu kompenzovati satima iz ostalih oblika obrazovnog rada ili ostalim poslovima i obrnuto.
Čas odjeljenske zajednice:
Postoji inicijativa određenih pojedinaca da se čas odjeljenske zajednice tretira kao čas koji ulazi u normu.
U ovom trenutku to nije moguće sa formalno pravne strane , niti predstavlja opći interes, nego može biti interes pojedinaca iz sljdećih razloga:
- Inicijativa nije u skladu sa Pedagoškim standardima za osnovne škole :
-Norme nastavnika se utvrđuju na osnovu zvanja za pojedine predmete jer na svakoj diplomi stoji zvanje za koje je nastavnik stručan i osposobljen
-Čas odjeljenske zajednice nije zvanje ( ne stoji u diplomi zvanje za tu vrstu poslova) , te samim tim ne može biti dio norme, nego se taj čas tretira kao ostali oblici odgojno-obrazovnog rada
-Nemaju svi nastavnici taj čas kako bi se mogao normirati (nastavnik može ali ne mora imati čas odjeljenske zajednice)
- Inicijativa nije u skladu sa Kolektivnim ugovorom za osnovne škole (član 10 stav 4) koji kaže da se časovi redovne nastave ne mogu kompenzovati ostalim oblicima odgojno-obrazovnog rada i ostalim poslovima
- Inicijativa nije u općem interesu svih nastavnika obzirom da bi se otvorio prostor za tzv. „fleksibilnu normu“. U tom slučaju bi se pojedincima „navlačila norma“ koju nemaju a drugim pojedincima koji imaju čas ili više preko norme isti „uklopili u normu“, te bu nastavnici radili različit broj časova za istu plaću, što nije prihvatljivo.
- Direktor škole na početku svake školske godine pravi raspored poslova u okviru 40 satne radne sedmice uz konsultacije sa predmetnim nastavnicima, vodeći računa o interesima škole, učenika i nastavnika.
Instrukcija Ministarstva obrazovanja, mladih ,nauke, kulture i sporta Srednjobosanskog kantona broj:03-34939/22-2 (u skladu sa članom 9 , instrukcija je sastavni dio Kolektivnog ugovora)
Ova instukcija donesena je zbog osoba koje rade u više škola,kako bi se njihovi poslovi precizirali, sa ciljem da urađeni posao u svakoj školi bude adekvatno vrednovan.
U prethodnoj praksi posao se radio u svakoj školi a plaćen samo jedanput.
U tom smislu Instrukcijom je predviđeno sljedeće:
- Za nastavnike koji imaju punu nastavnu normu u okviru 40 satne radne sedmice se ostali oblici odgojno obrazovnog rada iskazuju u cijelosti, kao i ostali poslovi i zadaci(stručno usavršavanje, rad u stručnim organima škole, saradnja sa roditeljima i stručnim saradnicima)
- Za natavnike koji nemaju punu normu u školi u kojoj rade, ostali oblici odgojno-obrazovnog rada se iskazuju u cijelosti a ostali poslovi i zadaci se umanjuju procentualno sa procentom norme redovne nastave
- Za nastavnike koji rade u više škola se takođe ostali oblici odgojno obrazovnog rada se ne mogu procentualno umanjivati ,nego se procentualno dijele ostali poslovi i zadaci
Preporuka:
Svaki radnik u osnovnoj školi prije kreiranja 40-satne radne sedmice treba da sa direktorom obavi razgovor u smislu svojih obaveza kako bi mu se kreirala 40 satna radna sedmica u obostranom interesu i u skladu sa Pedagoškim standardima i Instukcijom.
Ukoliko dođe do odstupanja od navedenih propisa, radnik ne treba da potpisuje rješenje o 40 satnoj sedmici.
U tom slučaju se pokrece pravna procedura.
Zaključak:
- Obrazovni sistem Bosni i Hercegovini je podjeljen jezički , teritorijalno i nacionalno a NPIP je alat zatu tu podjelu, na bazi politički ciljeva i interesa.
- Legislativa kojom se uređuje obrazovanja je u većoj ustavnoj nadležnosti kantona, što dodatno komplikuje i održava ovako podjeljen obrazovni sistem.
- Zakone, pravilnike i druge propise kojima se uređuje obrazovanje vlast tretira kao „nebavezno štivo“, pa ih primjenjuju selektivno u zavisnosti od određenih potreba i interesa.
- Ne postoji nikakva kadrovska politika u smislu stručnosti i kompetencija nego je isključivi kritetiji politički i to po osnovu servilnosti, poslušnosti, ćutanja i ne ulazeći u suštinu problema u obrazovanju.
- Škole su uglavnom postale mjesta uhljebljavanja ljudi kao nagrada ili ucjena za poslušnost i servilnost, bez kritičkog promišljanja i osvrta kao temeljnog cilja obrazovanja.
- U školama se u kontinuitetu smanjuje broj učenaika ali se povećeva broj zaposlenih što predstavlja apsurd. Posljedica takve politike je da u školama postoji najmanje 30% zaposlenih po raznim osnovama koji su višak (sve više se formira odjeljenja u kojima je broj učenika jednocifren), što spriječava značajnije materijalno poboljšanje u obrazovanju.
Bez obzira na ovakvo stanje, Sindikat mora svoju aktivnost i ciljeve voditi tako što će insistirati na poštivanje legislative.
Svako bezakonje i voluntarizam će biti na štetu radnika.
Insistirati za poštivanju zakonitosti je za Sindikat imperativ.
Predsjednik Adnan Čorbić